Da li će se krvna plazma koristiti za liječenje zaraženih koronavirusom u BiH

Odluka američkih vlasti da se za liječenje od koronavirusa koristi krvna plazma je izazvala reakciju u cijelom svijetu.

Još po izbijanju pandemije pojedini su sugerisali ovakav način liječenja. Nadležne smo pitali da li ovaj postupak treba primjenjivati i u Bosni i Hercegovini.

Direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Jasminka Kurilić je u izjavi za Klix.ba objasnila o kakvom tretmanu, čiji je tačni naziv AntiCovid-19 plazma, je riječ.

"AntiCovid-19 plazma je plazma koja sadrži neutralizirajuća antitijela, a koja se dobija procesom afereze (proces prikupljanja) od osoba koje su preboljele koronavirus. Svrha terapije je da se antitijela koja su se stvorila u organizmu preboljelog prenesu u organizam oboljelog, što je vrsta pasivne imunizacije", obrazložila je.

Podsjetila je na dosadašnja istraživanja o ovakvom načinu liječenja od koronavirusa.

"Dosadašnja istraživanja pokazala su da izliječeni mogu imati različitu koncentraciju ovih antitijela, a nije dovoljno ni poznato koliko se zadržavaju u organizmu preboljelog od koronavirusa. Davaoci ove plazme moraju ispunjavati sve kriterije za darivanje komponente krvi, a i dodatne biohemijske", ukazala je doktorica Kurilić.

Prema njenim riječima, terapija plazmom bi mogla biti samo sastavni dio liječenja za pacijente oboljele od koronavirusa i koji ne reagiraju dobro na antivirusne lijekove.

"Liječenje plazmom koja sadrži antitijela na koronavirus moglo bi biti važno, s obzirom na to da za sada ne postoje lijekovi niti cjepivo protiv koronavirusa", mišljenja je ukazavši da još nije dokazana efikasnost u liječenju.

Osvrnula se na učinkovitost ovakvog načina liječenja.

"Učinkovitost ove terapije se razmatra na temelju publikacija objavljenih do danas, a koje opisuju učinkovitost primjene neutralizirajućih pasivnih antitijela u plazmi osoba koje su prebolovale koronavirus sa određenim kliničkim stadijem zbog smanjenja simptoma i smrtnosti", rekla je Kurilić.

Kako je kazala za Klix.ba, poseban rizik po pacijenta u odnosu na već istaknute rizike liječenja transfuzijom komponenti krvi nije dokazan do sada.

"Ograničeni podaci sugeriraju ograničenu kliničku korist, uključujući radiološku rezoluciju i brži oporavak", napomenula je.

Odgovorila je da li se i pacijenti zaraženi koronavirusom u Bosni i Hercegovini trebaju liječiti ovom terapijom i da li će Zavod na čijem je čelu dati svoj doprinos po ovom pitanju.

"Zavod za transfuzijsku medicinu radi na razvijanju transfuzijskog protokola za prikupljanje konvalescent plazme. Formirana je radna grupa koja bi provodila potrebne aktivnosti, ali tek nakon odobrenja Federalnog ministarstva zdravstva i uključivanja kliničara. Zavod raspolaže sa aparaturom koja je redovno servisirana, kadrom koji bi trebao manju dodatnu edukaciju, informacionim sistemom i prostorom za skladištenje prikupljene plazme u rashladnim uređajima sa regulisano temperaturom. Da bi se u Zavodu provelo prikupljanje plazme donora koji su prebolovali koronavirus i oporavili se, dodatno su potrebni i namjenski setovi za prikupljanje plazme", izjavila je direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH Jasminka Kurilić za Klix.ba.

klix.ba/radiotesanj.ba