Utjecaj klimatskih promjena na BiH: Brojni rizici, ekonomske posljedice, poplave...
Ovo je jedan od zaključaka istraživanja "BiH - utjecaj i rizici klimatskih promjena" koji je ovog mjeseca objavljen.
Na izvještaju je radio Amar Čaušević koji za Klix.ba kaže kako je ovo prvi presjek dosadašnjih istraživanja i analiza dostupnih podataka o negativnim utjecajima klimatskih promjena u BiH između 2000 i 2020 godine.
Čaušević je istraživač u polju klimatskih promjena, te rizika koje one izazivaju u sektorima finansijskih tokova i sigurnosti. On trenutno radi na programu analize globalnih ekonomskih tokova na klimatske promjene i biosferu pri Kraljevskoj švedskoj akademiji nauka u Štokholmu. Prethodno je radio u Svjetskoj banci u Washingtonu gdje se također bavio negativnim utjecajem klimatskih promjena na ekonomiju, a magistarske studije iz međunarodne ekonomije i energije, resursa i okoliša završio je na Paul H. Nitze School of Advanced International Studies (SAIS) univerziteta Johns Hopkins u SAD-u.
Na izvještaju su s njim radili Saša Bešlić, šef odjela za održivo bankarstvo u J. Safra Sarasin švicarskoj banaci, Faruk Hadžić, bh. makroekonomski analitičar, te Rob Griffin, stručnjak za održive finansije i konsultant za brojne međunarodne organizacije.
"Klimatske promjene na život u našoj zemlji utječu na povećanje prosječne temperature, količina padavina je sve manja ali kada dođe do njih, onda postaju sve ekstremnije, snježni pokrivač se smanjuje, a najočitiji primjer su prirodne katastrofe koje postaju sve agresivnije i destruktivnije. Građani Bosne i Hercegovine su direktno pogođeni klimatskim promjenama, kao recimo velikim poplavama 2014. godine, bilo da si izgubili članove porodice ili ostali bez kuća ili posla, poljoprivrednici pate zbog velikih suša koje negativno utječu na usjeve, dok generalno svi na vlastitoj koži osjećaju pogubne posljedice zagađenog zraka na zdravlje", kaže Čaušević.
On navodi kako su u izvještaju došli do zaključka da je novac koji entitetske vlade ulažu u gradnju novih termoelektrana, kao npr. Stanari u RS-u ili blok 7 u Tuzli u FBiH, bolje preusmjeriti na ulaganja u održive izvore energije. Ugalj je veliki zagađivač koji direktno utječe na zdravlje populacije i proizvodi emisije zbog kojih se u EU termoelektrane na ugalj moraju ugasiti do 2050.
"Nažalost, naše vlasti uopće nemaju osjećaja za klimatske promjene. Jedan od osnovnih razloga za to je Dejtonski sporazum na čijim osnovama funkcioniše naša država. To je jednostavno sistem koji akcenat stavlja na nacionalnu pripadnost i sve se u njemu vrti oko toga, tako da su vlast i generalno sav sistem preokupirani time i vječno se bave rješavanjima nacionalno – etničkih pitanja. Isto kao i za druge važne oblasti u našoj zemlji, poput nauke, ekonomije, tehnoloških inovacija, za problematiku negativnog utjecaja klimatskih promjena koje su neosporno sve agresivnije se jednostavno nema sluha", kaže on.
One se spominju samo kao pojmovi na par mjesta i u par zakona, dodaje, no BiH nema ni nacionalnu ni entitetsku strategiju – dakle, nijedan zvanični dokument – koji bi zemlju pozicionirao naspram klimatskih promjena i jasno definirao kakvo je stanje na terenu i šta se konkretno može uraditi da se katastrofalni scenarij koji nam prijeti u budućnosti izbjegne ili bar ublaži. Recimo, UN u BiH radi na Programu održivog razvoja do Zamisli 2030. Švedska ambasada sa entitetskim i državnim ministarstvima radi na projektu ESAP koji se izradom strategije za zaštitu životne sredine. Ipak, konkretno na klimatske promjene u BiH se niko dosad nije u potpunosti fokusirao na nekoj vrsti makro nivoa", navodi Čaušević.
On podsjeća kako od 2014. godine, kada je potpisan Pariški sporazum, klimatske promjene jedna su od najviše zastupljenih i najaktuelnijih tema u svjetskim medijima. Jedan od osnovnih razloga za to je da se klimatske promjene dešavaju puno brže nego je to predviđeno, pa se tako planeta brže zagrijava, biosfera puno brže uništava, infrastruktura i ljudski životi sve su ugroženiji.
"Čovječanstvo ovako korača u jednu nesigurnu budućnost te se logično postavlja pitanje kako će opstati. Skoro je sasvim sigurno da se ovako neće moći nastaviti i da ćemo se jako brzo suočiti sa znatno drugačijim načinom života, ili kako bismo mi to ovdje rekli, sa novom normalom koja podrazumijeva pomalo apokaliptičnu realnost. Mislim da su ovo više nego dovoljni razlozi za toliku zastupljenost negativnog utjecaja klimatskih promjena u medijima na svjetskom nivou. Nažalost, mi se još bavimo nerješenim postratnim problemima, svakodnevnim političkim prepucavanjima, te objektivno izuzetno teškom socioekonomskom situacijom u zemlji. Ipak, kada se dese neki aktuelni incidenti direktno vezani za klimatske promjene, poput nabujale rijeke Bosne ili jače suše, ta se tema aktualizira ali samo nakratko, nakon čega se mediji opet vraćaju seciranju naše sumorne političko-ekonomske svakodnevnice", zaključio je Amar Čaušević za Klix.ba.
klix.ba
