Pfizer-BioNTech vakcina na pomolu, gdje je BiH u tome: Imunologe niko ništa ne pita
Iako se BiH odlučila na zajedničku nabavku vakcine s Evropskom unijom, Karamehić jasno ističe da su vakcine trebale biti naručene "još jučer".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Iako se BiH odlučila na zajedničku nabavku vakcine s Evropskom unijom, u razgovoru za Klix.ba Karamehić jasno ističe da su vakcine trebale biti naručene "još jučer".
Problem će nastati, pojašnjava bh. stručnjak, kada farmaceutske kompanije ne budu mogle proizvesti dovoljno doza za cijeli svijet. Zbog toga se razvijene zemlje već osiguravaju kako bi na vrijeme dobile određenu količinu vakcina koje će prije svega dobiti najranjive kategorije stanovništva. Na ovaj način, ističe Karamehić, smanjuje se mogućnost širenja i prijenosa infekcije COVID-19.
"Neće niko čekati jednu Bosnu i Hercegovinu. Ako sada ništa ne naručujemo, zašto bi bilo ko brinuo za BiH i bilo koju drugu zemlju čija vlast ne funkcioniše. Jasno je da nijedna tehnologija na svijetu ne može proizvesti sedam milijardi vakcina koliko je ljudi na Zemlji. Proizvođači će osigurati možda 30-40 miliona doza vakcina (u prvoj fazi op. a.). Onda se BiH treba potruditi i pokušati doći do tih vakcina te osigurati njihovo skladištenje na od -70 do -80 stepeni. To sada radi Njemačka koja je već angažovala vojsku za potrebe nabavke i skladištenja svojih doza. Mi to isto moramo uraditi, ali ne vidim da iko išta radi", govori nam profesor Karamehić.
Kada je riječ o dolasku vakcina u BiH, prije svega je važno podsjetiti na procedure nabavke vakcina. Naime, nabavkom se bave fondovi zdravstvenih osiguranja i same zdravstvene ustanove, a u skladu s potrebama zdravstvenih osiguranika, odnosno oboljelih.
Postupak nabavke vakcina u BiH pokreće predlagač podnošenjem zahtjeva za odobravanje i registraciju lijeka, a predlagač može biti proizvođač ili njegov pravni zastupnik sa sjedištem u BiH. Ocjenjivanje vakcine vrše stručnjaci i na osnovu njihovog suda Agencija za lijekove BiH izdaje dozvolu za stavljanje vakcine u promet.
Međutim, još početkom pandemije u odgovoru na naša pitanja iz Agencije za lijekove BiH upozorili su da je pitanje hoće li proizvođači imati na raspolaganju dovoljnu količinu doza za sva zainteresovana tržišta.
U ovoj priči javlja se novi problem na koji Karamehić skreće pažnju, a to je činjenica da nijedan krizni štab u BiH, koji prati kretanje pandemije, nema nijednog imunologa.
"Imamo mi tu političare, službenike i predstavnike drugih djelatnosti. Onih najvažnijih nemamo, a to su imunolozi. Sada vidimo kako nam se brojke vraćaju kao bumerang, jer krizni štabovi nisu i ne mogu biti kompletni bez imunologa. Šta su vakcine i lijekovi protiv koronavirusa nego imunologija. Jednog imunologa niko ne može zamijeniti u timu", ističe Karamehić koji je upozorio i nadležne vlasti na ovu situaciju, ali još nije dobio odgovor.
Stoga se nameće pitanje ko će odlučiti koju vakcinu nabaviti za stanovništvo BiH, ukoliko je mišljenje imunologa isključeno.
"Kako država funkcioniše, najbolje nam pokazuje nabavka respiratora Srebrene maline. Isključeni su stručni ljudi, oni koji znaju, a uključuju se oni koji nisu dovoljno stručni i imaju neke druge ambicije. Već se proizvode vakcine, znam vrlo dobro kako one funkcionišu i djeluju, ali mene niko ništa ovdje ne pita, dok mi se javljaju ljudi iz Kine ili SAD-a. To je zbog toga što nisam u politici, niti ću ikad biti, niti me interesuje", naglašava Karamehić dodajući da će vjerovatno o nabavci vakcina u BiH odlučivati "isti oni što su nam nabavili respiratore".
Čini se da problemima nema kraja s obzirom na to da se u BiH još ne govori ni o nabavci frižidera u kojima se skladište i čuvaju vakcine prema uputama proizvođača. Karamehić nam govori kako ne vjeruje da BiH ima takve frižidere koje trenutno nabavljaju i razvijenije zemlje.
"U svakom slučaju, teže je proizvesti vakcinu nego nabaviti frižider", dodaje imunolog.
Podsjetimo da se Vlada FBiH obavezala da će nabaviti vakcinu protiv koronavirusa u okviru COVAX mehanizma za vakcinaciju 20 posto najranjivije populacije Federacije BiH, tako da se, prema procjeni Zavoda za javno zdravstvo FBiH, nabavlja 800.000 vakcina po cijeni od 10,55 američkih dolara po vakcini.
Iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva danas su kazali da se krajem prvog ili početkom drugog kvartala sljedeće godine očekuje značajnija distribucija vakcina. U tom smislu vrijedi podsjetiti da zemlje poput SAD-a, Turske, Velike Britanije ili Njemačke najavljuju početak vakcinisanja već krajem 2020. i početkom 2021. godine.
S druge strane, entitet Republika Srpska potpisao je predugovor s Rusijom za nabavku 1.200.000 doza vakcine protiv koronavirusa, što znači da će svaki stanovnik RS-a imati vakcinu. Vlasti RS-a pak ističu da neće oklijevati da nabave vakcinu iz neke druge države, ako se pojavi na tržištu prije ruske.
U skladu s trenutnom situacijom, najveće šanse da dobije bitku s pandemijom ima Pfizerova i BioNTechova vakcina protiv koronavirusa. Da li će baš ova vakcina doći do građana BiH, i dalje ostaje nejasno.
Problem će nastati, pojašnjava bh. stručnjak, kada farmaceutske kompanije ne budu mogle proizvesti dovoljno doza za cijeli svijet. Zbog toga se razvijene zemlje već osiguravaju kako bi na vrijeme dobile određenu količinu vakcina koje će prije svega dobiti najranjive kategorije stanovništva. Na ovaj način, ističe Karamehić, smanjuje se mogućnost širenja i prijenosa infekcije COVID-19.
"Neće niko čekati jednu Bosnu i Hercegovinu. Ako sada ništa ne naručujemo, zašto bi bilo ko brinuo za BiH i bilo koju drugu zemlju čija vlast ne funkcioniše. Jasno je da nijedna tehnologija na svijetu ne može proizvesti sedam milijardi vakcina koliko je ljudi na Zemlji. Proizvođači će osigurati možda 30-40 miliona doza vakcina (u prvoj fazi op. a.). Onda se BiH treba potruditi i pokušati doći do tih vakcina te osigurati njihovo skladištenje na od -70 do -80 stepeni. To sada radi Njemačka koja je već angažovala vojsku za potrebe nabavke i skladištenja svojih doza. Mi to isto moramo uraditi, ali ne vidim da iko išta radi", govori nam profesor Karamehić.
Procedure nabavke u BiH
Kada je riječ o dolasku vakcina u BiH, prije svega je važno podsjetiti na procedure nabavke vakcina. Naime, nabavkom se bave fondovi zdravstvenih osiguranja i same zdravstvene ustanove, a u skladu s potrebama zdravstvenih osiguranika, odnosno oboljelih.
1dPostupak nabavke vakcina u BiH pokreće predlagač podnošenjem zahtjeva za odobravanje i registraciju lijeka, a predlagač može biti proizvođač ili njegov pravni zastupnik sa sjedištem u BiH. Ocjenjivanje vakcine vrše stručnjaci i na osnovu njihovog suda Agencija za lijekove BiH izdaje dozvolu za stavljanje vakcine u promet.
Međutim, još početkom pandemije u odgovoru na naša pitanja iz Agencije za lijekove BiH upozorili su da je pitanje hoće li proizvođači imati na raspolaganju dovoljnu količinu doza za sva zainteresovana tržišta.
Krizni štabovi bez imunologa
U ovoj priči javlja se novi problem na koji Karamehić skreće pažnju, a to je činjenica da nijedan krizni štab u BiH, koji prati kretanje pandemije, nema nijednog imunologa.
"Imamo mi tu političare, službenike i predstavnike drugih djelatnosti. Onih najvažnijih nemamo, a to su imunolozi. Sada vidimo kako nam se brojke vraćaju kao bumerang, jer krizni štabovi nisu i ne mogu biti kompletni bez imunologa. Šta su vakcine i lijekovi protiv koronavirusa nego imunologija. Jednog imunologa niko ne može zamijeniti u timu", ističe Karamehić koji je upozorio i nadležne vlasti na ovu situaciju, ali još nije dobio odgovor.
Stoga se nameće pitanje ko će odlučiti koju vakcinu nabaviti za stanovništvo BiH, ukoliko je mišljenje imunologa isključeno.
"Kako država funkcioniše, najbolje nam pokazuje nabavka respiratora Srebrene maline. Isključeni su stručni ljudi, oni koji znaju, a uključuju se oni koji nisu dovoljno stručni i imaju neke druge ambicije. Već se proizvode vakcine, znam vrlo dobro kako one funkcionišu i djeluju, ali mene niko ništa ovdje ne pita, dok mi se javljaju ljudi iz Kine ili SAD-a. To je zbog toga što nisam u politici, niti ću ikad biti, niti me interesuje", naglašava Karamehić dodajući da će vjerovatno o nabavci vakcina u BiH odlučivati "isti oni što su nam nabavili respiratore".
Čini se da problemima nema kraja s obzirom na to da se u BiH još ne govori ni o nabavci frižidera u kojima se skladište i čuvaju vakcine prema uputama proizvođača. Karamehić nam govori kako ne vjeruje da BiH ima takve frižidere koje trenutno nabavljaju i razvijenije zemlje.
"U svakom slučaju, teže je proizvesti vakcinu nego nabaviti frižider", dodaje imunolog.
FBiH sa EU, RS u dogovoru s Rusijom
Podsjetimo da se Vlada FBiH obavezala da će nabaviti vakcinu protiv koronavirusa u okviru COVAX mehanizma za vakcinaciju 20 posto najranjivije populacije Federacije BiH, tako da se, prema procjeni Zavoda za javno zdravstvo FBiH, nabavlja 800.000 vakcina po cijeni od 10,55 američkih dolara po vakcini.
Iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva danas su kazali da se krajem prvog ili početkom drugog kvartala sljedeće godine očekuje značajnija distribucija vakcina. U tom smislu vrijedi podsjetiti da zemlje poput SAD-a, Turske, Velike Britanije ili Njemačke najavljuju početak vakcinisanja već krajem 2020. i početkom 2021. godine.
S druge strane, entitet Republika Srpska potpisao je predugovor s Rusijom za nabavku 1.200.000 doza vakcine protiv koronavirusa, što znači da će svaki stanovnik RS-a imati vakcinu. Vlasti RS-a pak ističu da neće oklijevati da nabave vakcinu iz neke druge države, ako se pojavi na tržištu prije ruske.
U skladu s trenutnom situacijom, najveće šanse da dobije bitku s pandemijom ima Pfizerova i BioNTechova vakcina protiv koronavirusa. Da li će baš ova vakcina doći do građana BiH, i dalje ostaje nejasno.
klix.ba
