Električni automobili su toliko tihi da bh. vlast skoro i ne zna za njih
Na bosanskohercegovačkim cestama su još rijetkost, ali potražnja za njima raste
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine Haris Muratović u izjavi za Klix.ba je objasnio kakav je status električnih vozila u svijetu i kod nas.
Koliko su građani zainteresovani za kupovinu ovih vozila, kakva je infrastruktura za njih, da li postoje novčani i drugi poticaji za kupovinu, kako se tretiraju prilikom registracije i koliko koštaju - pitanja su na koja je odgovorio Muratović.
Ukazao je da postoji sve veće interesovanje za električnim vozilima kojih je prošle godine u Bosni i Hercegovini registrovano 60 - podaci su BIHAMK-a. To znači da svjetski trendovi zaživljavaju u Bosni i Hercegovini. Muratović je istakao da su Slovenija i Hrvatska znatno odmaknule od Bosne i Hercegovine po ovom pitanju.
"U ovim zemljama je registrovano više ovakvih automobila jer su im kao članicama Evropske unije više dostupni fondovi iz kojih mogu povlačiti sredstva za subvenciju kupovine", rekao je.
Kako je kazao, do ove godine su električni automobili bili cjenovno visoko pozicionirani - trebalo je izdvojiti minimalno 70.000 KM za kupovinu. Napomenuo je da je od ove godine u EU moguće kupiti automobil za 30.000 eura, a kao primjer jednog takvog je naveo Volkswagen ID.3.
Stimulacija u svijetu i destimulacija kod nas
Potom se osvrnuo na subvencioniranje obrazloživši kako se ono provodi u pojedinim državama, a kako kod nas, te je ukazao na njen značaj.
"Njemačka ih subvencionira sa 10.000 eura. Slovenija daje od pet hiljada eura do 8.500 eura. Mislim da Hrvatska vraća kupcu dio iznosa jednak PDV-u, a to je 21 posto. Želim naglasiti da bez znatne stimulativne politike nećemo imati masovniju nabavku", rekao je i dodao da je trenutno cilj edukovati javnost i ukazati nadležnima kakva je situacija po ovom pitanju.
U Bosni i Hercegovini ne postoje subvencije za kupovinu. Muratović je objasnio kako se može namaći novac za njih.
Za stimulisanje kupovine električnih automobila je predložio da se umjesto eko testa uvede eko taksa, a pri tome je naveo da je eko test nezakonit.
Prema njegovim riječima, za automobile koji više zagađuju plaćala bi se eko taksa. Ukazao je na to da se pretpostavlja da bi se time prikupilo blizu 100 miliona KM godišnje i podsjetio je da je to praksa u zemljama Evropske unije. Ocijenio je da bi to bilo znatno učinkovitije od eko testiranja koje košta 50-60 KM.
Naveo je i druge vrste stimulacija za kupovinu ovih vozila, a koje postoje u Evropskoj uniji. To su mogućnost vožnje cestovnom trakom namijenjenom za javni prijevoz, besplatan parking i besplatno punjenje.
Podsjetio je da će sljedeće godine biti predstavljeno 60 novih modela električnih automobila i očekuje da će zbog toga njihova cijena biti niža za 10-15 posto.
U Bosni i Hercegovini više od 100 punionica, uskoro prva i na autoputu
U nastavku je govorio o infrastrukturi, a to se prije svega odnosi na punionice. Kako je kazao Muratović, u Bosni i Hercegovini već postoji više od 100 punionica.
Među onima koji imaju veliki broj punionica u Bosni i Hercegovini je Porsche kao zastupnik grupacije Volkswagen. Imaju skoro 50 punionica i, kako je naveo Muratović, većina njih je u blizini hotela sa četiri i pet zvjezdica. Najviše ih je u Sarajevu - blizu 30.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine ima sedam punionica i nalaze se ispred njihove direkcije u Sarajevu, te podružnicama u Bihaću, Goraždu, Mostaru, Travniku, Tuzli i Zenici.
Kako su nam naveli iz ovog preduzeća, punionice su javne i u promotivnoj fazi su. Napomenuli su da je punjenje besplatno za sve vlasnike električnih automobila. Podsjetili su da i oni sami imaju osam električnih automobila.
Najavili su i gradnju punionice na dionici autoceste od Mostara do Sarajeva tj. na odmorištu Lepenica. Očekuju da će ova punionica biti u funkciji u prvoj polovini sljedeće godine i potvrdili su da imaju u planu povećanje broja punionica u Bosni i Hercegovini.
Hoćemo li postati pusto ostrvo?
Za Muratovića je prethodno navedeno pokazatelj da postoji napredak po pitanju infrastrukture. Međutim, smatra da vlast još nema dovoljno razumijevanja.
"To se odnosi na zakone. Da biste izgradili električnu punionicu, vama treba brdo dokumentacije, kao da gradite kuću. Tražili smo i uputili inicijative različitim nivoima vlasti da se ta građevina smatra tzv. jednostavnom građevinom kao što je bankomat. Postoji pravilnik o jednostavnoj građevini. Tražili smo da se punionice uvrste u tu kategoriju. Čekamo da se neko smiluje jer imamo različita tumačenja u kantonima i entitetima. U Goraždu je Elektroprivreda bukvalno za 48 sati dobila sve dozvole, dok u Sarajevu to traje veoma dugo", potcrtao je i poručio da vlast mora razumjeti trendove automobilske industrije.
Strahuje da bi Bosna i Hercegovina mogla postati, kako je rekao, pusto ostrvo. Objasnio je zašto tako misli.
"Proizvođači automobila su zakonski uslovljeni da smanje zagađenja prilikom proizvodnje i korištenja vozila. Čini mi se da do 2030. godine zagađenje moraju smanjiti za 50 posto, a do 2050. neće smjeti nikako zagađivati. Naravno da se pri tome ide na to da se struja za vozila proizvodi iz obnovljive energije. Automobili su u Kantonu Sarajevo veliki zagađivači. Mašinski fakultet je sa švedskom razvojnom agencijom (SIDA) uradio studiju kojom je ustanovljeno da 45 posto zagađenja emituju automobili koji su puno opasniji od čvrstih ložišta", upozorio je Muratović.
Objasnio je zašto smatra da su automobili opasniji kao zagađivači zraka nego čvrsta ložišta.
"Kod automobila imate azotne okside koji su ubitačni za naš organizam. Oni truju krv i uzrokuju kancer. Automobili su veliki ubica, a njihova prosječna starost u Bosni i Hercegovini je 17 godina. Više od 70 posto automobila kod nas ima EURO 4 ili manju normu. Kod nas kada dotraje DPF filter na automobilu, ne zamijeni se, nego ga probije i vozi bez filtera. Na tehničkim pregledima se to dopušta i to je jedan od velikih problema. Mora postojati rigorozna politika pregleda automobila", sugerisao je.
Zemlja apsurda: Prilikom registracije se tretiraju kao da zagađuju okoliš
Muratović nam je potvrdio da se ova vrsta vozila tretira jednako kao i ona konvencionalna prilikom registracije. Kao izuzetak je naveo Tuzlanski kanton.
"Kada smo slali inicijativu da se stimuliše nabavka električnih automobila, mi smo tražili da se rastereti taksi prilikom registracije. Jedino je Tuzlanski kanton reagovao i oni su to uradili. To je možda sitno, ali dobar je gest, dobra poruka", kazao je.
Ponovio je da u ostatku zemlje ne postoji razlika, pa je ukazao i na to da ova vozila dobiju EURO 6 naljepnicu kao da zagađuju okoliš, za šta smatra da nema smisla. Istakao je da je Ministarstvo saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine tražilo od nižih nivoa vlasti da ukinu takse prilikom registracije električnih vozila u sljedećih pet godina.
Tvrdi da električna vozila potroše 1,50 do 1,70 KM struje na stotinu kilometara vožnje.
"To je sedam-osam puta manje potrošnje nego kod običnih automobila", dodao je i naglasio da je njihova prednost i to što ne stvaraju buku.
Iskustva vozača, servis i cijena
Muratović se osvrnuo i na pitanje održavanja ovih automobila. Naveo je da su za njih, kako je rekao, mnogo manji izdaci prilikom servisiranja.
"Za 70 posto je niže servisiranje jer više nema ulja kao stavke koja postoji kod konvencionalnih vozila", obrazložio je.
Prenio je iskustvo osoba koje imaju ovakve automobile. Kazali su da ih je 30 KM koštao servis za električnog Volkswagen Golfa.
Kao nepoznanicu je istakao rezidualnu vrijednost - koliko će vrijediti nakon npr. pet godina. Napomenuo je da 60 posto od ukupne vrijednosti otpada na bateriju na koju postoji garancija od osam do 12 godina u zavisnosti od proizvođača. Kako je izjavio, zato se pretpostavlja da će ti automobili imati normalnu rezidualnu vrijednost.
Muratović očekuje da će tokom sljedeće godine prosječna cijena novog električnog automobila u Bosni i Hercegovini biti 60.000-70.000 KM bez subvencija.
Koliko su građani zainteresovani za kupovinu ovih vozila, kakva je infrastruktura za njih, da li postoje novčani i drugi poticaji za kupovinu, kako se tretiraju prilikom registracije i koliko koštaju - pitanja su na koja je odgovorio Muratović.
Ukazao je da postoji sve veće interesovanje za električnim vozilima kojih je prošle godine u Bosni i Hercegovini registrovano 60 - podaci su BIHAMK-a. To znači da svjetski trendovi zaživljavaju u Bosni i Hercegovini. Muratović je istakao da su Slovenija i Hrvatska znatno odmaknule od Bosne i Hercegovine po ovom pitanju.
"U ovim zemljama je registrovano više ovakvih automobila jer su im kao članicama Evropske unije više dostupni fondovi iz kojih mogu povlačiti sredstva za subvenciju kupovine", rekao je.
Kako je kazao, do ove godine su električni automobili bili cjenovno visoko pozicionirani - trebalo je izdvojiti minimalno 70.000 KM za kupovinu. Napomenuo je da je od ove godine u EU moguće kupiti automobil za 30.000 eura, a kao primjer jednog takvog je naveo Volkswagen ID.3.
Stimulacija u svijetu i destimulacija kod nas
Potom se osvrnuo na subvencioniranje obrazloživši kako se ono provodi u pojedinim državama, a kako kod nas, te je ukazao na njen značaj.
"Njemačka ih subvencionira sa 10.000 eura. Slovenija daje od pet hiljada eura do 8.500 eura. Mislim da Hrvatska vraća kupcu dio iznosa jednak PDV-u, a to je 21 posto. Želim naglasiti da bez znatne stimulativne politike nećemo imati masovniju nabavku", rekao je i dodao da je trenutno cilj edukovati javnost i ukazati nadležnima kakva je situacija po ovom pitanju.
U Bosni i Hercegovini ne postoje subvencije za kupovinu. Muratović je objasnio kako se može namaći novac za njih.
Za stimulisanje kupovine električnih automobila je predložio da se umjesto eko testa uvede eko taksa, a pri tome je naveo da je eko test nezakonit.
Prema njegovim riječima, za automobile koji više zagađuju plaćala bi se eko taksa. Ukazao je na to da se pretpostavlja da bi se time prikupilo blizu 100 miliona KM godišnje i podsjetio je da je to praksa u zemljama Evropske unije. Ocijenio je da bi to bilo znatno učinkovitije od eko testiranja koje košta 50-60 KM.
Naveo je i druge vrste stimulacija za kupovinu ovih vozila, a koje postoje u Evropskoj uniji. To su mogućnost vožnje cestovnom trakom namijenjenom za javni prijevoz, besplatan parking i besplatno punjenje.
Podsjetio je da će sljedeće godine biti predstavljeno 60 novih modela električnih automobila i očekuje da će zbog toga njihova cijena biti niža za 10-15 posto.
U Bosni i Hercegovini više od 100 punionica, uskoro prva i na autoputu
U nastavku je govorio o infrastrukturi, a to se prije svega odnosi na punionice. Kako je kazao Muratović, u Bosni i Hercegovini već postoji više od 100 punionica.
Među onima koji imaju veliki broj punionica u Bosni i Hercegovini je Porsche kao zastupnik grupacije Volkswagen. Imaju skoro 50 punionica i, kako je naveo Muratović, većina njih je u blizini hotela sa četiri i pet zvjezdica. Najviše ih je u Sarajevu - blizu 30.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine ima sedam punionica i nalaze se ispred njihove direkcije u Sarajevu, te podružnicama u Bihaću, Goraždu, Mostaru, Travniku, Tuzli i Zenici.
Kako su nam naveli iz ovog preduzeća, punionice su javne i u promotivnoj fazi su. Napomenuli su da je punjenje besplatno za sve vlasnike električnih automobila. Podsjetili su da i oni sami imaju osam električnih automobila.
Najavili su i gradnju punionice na dionici autoceste od Mostara do Sarajeva tj. na odmorištu Lepenica. Očekuju da će ova punionica biti u funkciji u prvoj polovini sljedeće godine i potvrdili su da imaju u planu povećanje broja punionica u Bosni i Hercegovini.
Hoćemo li postati pusto ostrvo?
Za Muratovića je prethodno navedeno pokazatelj da postoji napredak po pitanju infrastrukture. Međutim, smatra da vlast još nema dovoljno razumijevanja.
"To se odnosi na zakone. Da biste izgradili električnu punionicu, vama treba brdo dokumentacije, kao da gradite kuću. Tražili smo i uputili inicijative različitim nivoima vlasti da se ta građevina smatra tzv. jednostavnom građevinom kao što je bankomat. Postoji pravilnik o jednostavnoj građevini. Tražili smo da se punionice uvrste u tu kategoriju. Čekamo da se neko smiluje jer imamo različita tumačenja u kantonima i entitetima. U Goraždu je Elektroprivreda bukvalno za 48 sati dobila sve dozvole, dok u Sarajevu to traje veoma dugo", potcrtao je i poručio da vlast mora razumjeti trendove automobilske industrije.
Strahuje da bi Bosna i Hercegovina mogla postati, kako je rekao, pusto ostrvo. Objasnio je zašto tako misli.
"Proizvođači automobila su zakonski uslovljeni da smanje zagađenja prilikom proizvodnje i korištenja vozila. Čini mi se da do 2030. godine zagađenje moraju smanjiti za 50 posto, a do 2050. neće smjeti nikako zagađivati. Naravno da se pri tome ide na to da se struja za vozila proizvodi iz obnovljive energije. Automobili su u Kantonu Sarajevo veliki zagađivači. Mašinski fakultet je sa švedskom razvojnom agencijom (SIDA) uradio studiju kojom je ustanovljeno da 45 posto zagađenja emituju automobili koji su puno opasniji od čvrstih ložišta", upozorio je Muratović.
Objasnio je zašto smatra da su automobili opasniji kao zagađivači zraka nego čvrsta ložišta.
"Kod automobila imate azotne okside koji su ubitačni za naš organizam. Oni truju krv i uzrokuju kancer. Automobili su veliki ubica, a njihova prosječna starost u Bosni i Hercegovini je 17 godina. Više od 70 posto automobila kod nas ima EURO 4 ili manju normu. Kod nas kada dotraje DPF filter na automobilu, ne zamijeni se, nego ga probije i vozi bez filtera. Na tehničkim pregledima se to dopušta i to je jedan od velikih problema. Mora postojati rigorozna politika pregleda automobila", sugerisao je.
Zemlja apsurda: Prilikom registracije se tretiraju kao da zagađuju okoliš
Muratović nam je potvrdio da se ova vrsta vozila tretira jednako kao i ona konvencionalna prilikom registracije. Kao izuzetak je naveo Tuzlanski kanton.
"Kada smo slali inicijativu da se stimuliše nabavka električnih automobila, mi smo tražili da se rastereti taksi prilikom registracije. Jedino je Tuzlanski kanton reagovao i oni su to uradili. To je možda sitno, ali dobar je gest, dobra poruka", kazao je.
Ponovio je da u ostatku zemlje ne postoji razlika, pa je ukazao i na to da ova vozila dobiju EURO 6 naljepnicu kao da zagađuju okoliš, za šta smatra da nema smisla. Istakao je da je Ministarstvo saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine tražilo od nižih nivoa vlasti da ukinu takse prilikom registracije električnih vozila u sljedećih pet godina.
Tvrdi da električna vozila potroše 1,50 do 1,70 KM struje na stotinu kilometara vožnje.
"To je sedam-osam puta manje potrošnje nego kod običnih automobila", dodao je i naglasio da je njihova prednost i to što ne stvaraju buku.
Iskustva vozača, servis i cijena
Muratović se osvrnuo i na pitanje održavanja ovih automobila. Naveo je da su za njih, kako je rekao, mnogo manji izdaci prilikom servisiranja.
"Za 70 posto je niže servisiranje jer više nema ulja kao stavke koja postoji kod konvencionalnih vozila", obrazložio je.
Prenio je iskustvo osoba koje imaju ovakve automobile. Kazali su da ih je 30 KM koštao servis za električnog Volkswagen Golfa.
Kao nepoznanicu je istakao rezidualnu vrijednost - koliko će vrijediti nakon npr. pet godina. Napomenuo je da 60 posto od ukupne vrijednosti otpada na bateriju na koju postoji garancija od osam do 12 godina u zavisnosti od proizvođača. Kako je izjavio, zato se pretpostavlja da će ti automobili imati normalnu rezidualnu vrijednost.
Muratović očekuje da će tokom sljedeće godine prosječna cijena novog električnog automobila u Bosni i Hercegovini biti 60.000-70.000 KM bez subvencija.
klix.ba
