U našoj zemlji imamo 500 hafiza koji su na sebe preuzeli ovaj veliki emanet čuvanja Božije riječi, navodi se iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Godina 2020. koja je na izmaku, za sada je rekordna godina po broju novih hafiza. Pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, hifz je položilo 49 hafiza, 28 muških osoba i 21 ženska osoba.

Zijad Suljić, šef Odjela za posebne vjerske programe pri Rijasetu IZ navodo da je Bosna i Hercegovina zemlja koja već stoljećima baštini islamsku vjeru, kulturu i tradiciju u okviru koje posebno mjesto zauzima pamćenje, čuvanje, izučavanje i prenošenje Kur’ana Časnog.

– Rad Islamske zajednice, u odnosu na izučavanje hifza, vidljiv je u više segmenata. Prije svega s učenjem i izučavanjem Kur’ana počinje se u samom mektebu gdje se djeca uče da vole Kur’an i da se s njim druže. Islamska zajednica u BiH održava mektebsku nastavu u 1.843 mekteba. Nakon toga nastavlja se sa izučavanjem Kur’ana u našim srednjim školama – medresama (njih 8) gdje imamo posebne sekcije za hifz Kur’ana. Pored toga i u dvije gimnazije postoje sekcije za učenje Kur’ana (Sarajevo i Zagreb). Nadalje na našim islamskim fakultetima posebna pažnja poklanja se hifzu i izučavanju Kur’ana. U okviru Islamske zajednice djeluju ovakve 4 visokoškolske ustanove. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu ima i postdiplomski studij iz Kur’anskih studija – kazao je Suljić.

Suljić navodi kako pri većini muftijstava u Islamskoj zajednici u BiH postoje Škole Kur’ana u kojima se omogućava svim zainteresiranim da izučavaju i uče hifz, te da se njihov napredak prati i preslušava.

– Tamo gdje takve škole ne postoje, tendencija je da se uskoro oforme. Na nivou cijele Islamske zajednice u BiH postoji Komisija za polaganje hifza koja broji 8 članova. Nakon dugogodišnjeg spremanja kandidati koji žele steći titulu hafiza Kur’ana Časnog dolaze u Sarajevo i ostaju tu nekoliko sedmica te u dijelovima uče Kur’an napamet pred navedenom Komisijom, nakon čega stiču titulu hafiza ili hafize. Pravo na zvanje Hafizu-l-Kur’ani-l-kerim može imati osoba koja pravilno nauči Kur’an napamet, prema verziji imama ‘Asima i predaji Hafsa, i uspješno prouči napamet cijeli Kuran pred Hafiskom komisijom Rijaseta Islamske zajednice najduže za petnaest dana, tj. učeći dva džuza dnevno, a Muhaffiz može biti samo osoba koja je Hafiz – pojasnio je Suljić.

U povodu okončanja hifza za kandidate se organiziraju svečanosti dodjele prestižne diplome.

– Također, organiziramo godišnje susrete i promociju novih hafiza te godišnja takmičenja u hifzu Kur’ana Časnog. Pored toga, organiziramo još jedno međunarodno takmičenje u Sarajevu. Naši hafizi i hafize postižu zapažene rezultate na mnogim međunarodnim takmičenjima. Ovakvim pristupom, u posljednjih 10 godina, iznjedrili smo ukupno 292 hafiza, od čega 180 muškaraca i 112 žena. Današnje stanje i situacija u pogledu hifza i kiraeta u BiH veoma je dobra, ne samo u kvalitetu – kaže Suljić, te dodaje:

– Svi mi imamo svoje prohtjeve, ali družeći se sa Kur’anom mi svoje potrebe na pravi način definišemo i po prioritetima redamo. Druženje s Kur’anom je ovosvjetska, ali i ahiretska privilegija. Kur’an će biti zagovornik – šefa’atdžija na Sudnjem danu svima koji ga budu učili. Kada imamo jaku vezu sa Kur’anom, takva veza će nam podariti iskrene prijatelje, poredati naše životne prioritete i učiniti nas važnim na oba svijeta.

HANUMA.BA