246.jpg

Previous Next

U tuzlanskoj industrijskoj zoni neadekvatno su uskladištene određene hemijske materije za koje se pretpostavlja da su izuzetno opasne po stanovništvo

Dugi niz godina poznato je da se otpad poput kruksa, žive i hlora nalazi u tuzlanskoj industrijskoj zoni i dijelu nekadašnje komunalne deponije Moluhe te da predstavlja veliku opasnost po zdravlje građana, na što su upozoravali stručnjaci s Univerziteta u Tuzli.

Sve je to zaostavština iz industrijskih postrojenja koja su djelovala za vrijeme bivše Jugoslavije, a o kolikim je tačno količinama toksičnih materija riječ, u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može reći. Sada je u krugu nekadašnje kompanije HAK II počelo otkopavanje hemijskih materija koje su predmet stručnih analiza.

Riječ je o kruksu, a nakon izrade inžinjersko-geoloških karti u narednim danima će biti poznato kolika je tačna količina materije koja se nalazi na površini deponije veličine između 800 i hiljadu kvadratnih metara.

"Naša intencija je da napokon ustanovimo s kakvim problemom se mi suočavamo u vezi s opasnim otpadom deponovanim u industrijskom krugu Tuzle. Na osnovu toga ćemo definisati koje ćemo korake poduzimati, odnosno na koji način ćemo ga zbrinuti jer je ovo veoma skupa operacija", kazao nam je Zvjezdan Karadžin, kantonalni ministar prostornog uređenja i zaštite okolice.

Nakon što inžinjersko-geološke karte budu izrađene deponija će ponovo biti zatrpana, jer predstavlja potencijalnu opasnost po okolno stanovništvo. Uzorci otpada su poslani na analizu u Hrvatsku, a nakon dobijanja rezultata radit će se na pronalasku adekvatnog rješenja za njegovu neutralizaciju.

"Postoji nekoliko načina na koje se ovo može riješiti. Ako kruks sadrži količinu hlora koja nije opasna za spaljivanje u Fabrici cementa Lukavac, od nje ćemo tražiti da to odradi, jer ima uslove. Međutim, ako je riječ o većoj količini hlora, tražit ćemo da se to neutrališe do dovoljne mjere da se može spaliti. Treći metod je da se dodavanjem aditiva u potpunosti neutrališe materijal i učinimo ga neopasnim, dok je četvrti najteži i najskuplji, a to je da ga u formi opasnog otpada izvezemo na neku od deponija, odnosno spalionica u inozemstvu. Procjene kažu da bi dvije i po marke koštalo zbrinjavanje jednog kilograma tog materijala", pojasnio je Karadžin.

Kruks je nastajao u procesu proizvodnje toluen diizocijanata u nekadašnjoj fabrici HAK II i u početku je spaljivan u posebnim pećima, međutim, nakon što su one uništene ostatak je izlivan u burad koja su potom zakopana u zemlju.

"Kruks u sebi sigurno sadrži spojeve hlora i problematično je to da se radi potencijalno o hiljadama tona. Trenutno stanje nam pokazuje da je u prijeratnom periodu proizvodnja vođena uz veliki nemar, a na lokalitetu je zakopavan do 1986. godine. Nažalost, to su recidivi prošlosti s kojima se suočavamo u TK, a vidimo ih i u formi zagađenja zraka. Mi moramo prestati biti kanton koji je u formi opasnog otpada, zastarjele industrije i zagađenog zraka", naveo je Karadžin.

Osim kompanije HAK II, zabrinjavajući je i lokalitet HAK-a I, gdje postoje opravdane sumnje da su u tom krugu deponovani zaostaci otpada koji je po svojim klasičnim karakteristikama ocijenjen opasnim.

Prošle sedmice Vlada Tuzlanskog kantona imenovala je tim za analizu stanja opasnog otpada u industrijskoj zoni Tuzle. Članovi, među kojima su i rukovodioci nekadašnjih pogona koji dobro poznaju tadašnje proizvodne procese, obavit će sada neophodno istraživanje konkretno za lokalitet HAK-a I.

"Naš zadatak je da prvo popišemo sve lokacije, odredimo vrstu opasnih materija i ako budemo mogli njihove količine. Za očekivati je da nađemo hlor koji je opasan i u malim količinama, zatim zaostalu živu koja zahtijeva zbrinjavanje te toluen diizocijanat. Moguće je da ima i drugih materija koje su opasne po svojim svojstvima ili količini. Uzorke ćemo uzeti i analizirati, tačno ustanoviti o kakvim se materijama radi te se shodno tome opredijeliti za način neutralizacije", izjavio je Franc Andrejaš, voditelj stručnog tima i profesor na Tehnološkom fakultetu u Tuzli.

Kada je riječ o dijelu nekadašnje komunalne deponije Moluhe, veliki problem predstavlja i činjenica da građani, tragajući za korisnim materijalima iskopavaju i uništavaju burad u kojima je uskladišten kruks. Tim postupkom direktno ugrožavaju svoje, ali i zdravlje lokalnog stanovništva.

klix.ba