Upozorenje struke: Sve više učenika ima problem sa lokomotornim sistemom
Sve više djece u školskom uzrastu ima izražene probleme koštano-zglobno-mišićnog sistema koji omogućava promjenu položaja u prostoru, daje čvrstoću tijelu i dinamiku pokretima.
Upozorenje struke: Sve
više učenika ima problem sa lokomotornim sistemom
Sve više djece u školskom uzrastu ima izražene probleme
koštano-zglobno-mišićnog sistema koji omogućava promjenu položaja u prostoru,
daje čvrstoću tijelu i dinamiku pokretima.
Takozvani lokomotorni sistem je upravo predmet
višestrukih kontrolnih, preventivnih pregleda, koje na području
Zeničko-dobojskog kantona u svim školskim objektima provode timovi Instituta za
zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Složeni i
osjetljivi ljudski sistem
- Da bi se shvatilo koliko je lokomotorni sistem
komplikovan i osjetljiv, kao primjer može poslužiti stopalo koje je građeno od
26 kostiju koje su međusobno spojene sa 33 zgloba i više od 100 mišića, tetiva
i ligamenata, ističe doc.dr. Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu
INZ-a, koja provodi ova istraživanja i preglede.
Prema istraživanjima smatra se da svaka odrasla
osoba tri puta u toku života ima neki problem sa kičmenim stubom. U
svakodnevnom životu primjetno je da značajan broj djece, ali i odraslih,
zauzima nepravilan stojeći ili sjedeći položaj.
Neudobne stolice, školske torbe neadekvatnog
oblika i težine, rad za računarom, nepravilna ishrana i nedovoljna fizička
aktivnost uzrokuju značajan porast prisutnosti deformiteta lokomotornog
sistema. Djeca dnevno prosječno provedu oko šest sati sjedeći u školskim
klupama, a osim toga na putu od kuće do škole i obratno nose pretrpane školske
torbe.
Više od
1.500 školaraca sa problemom
Nakon obavljenog skrining pregleda kod djece kod
koje se uoči odstupanje od uobičajenih vrijednosti izdaje se preporuka za dalju
dijagnostičku obradu kod ljekara porodične medicine, te kod fizijatra ili
ortopeda.
- Na području Zeničko-dobojskog kantona u 2022. godini
lokomotorni sistem je pregledan kod ukupno 6.358 učenika drugih i šestih
razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole. Od tog broja, kod 1.534,
dakle kod svakog četvrtog učenika, utvrđen je problem sa lokomotornim sistemom,
ističe Hasanica.
Najčešće dijagnoze na daljoj dijagnostičkoj
obradi bile su: loše držanje - kod skoro polovine pregledanih, dok je kod
trećine učenika potvrđen problem sa stopalima.
- Najčešći tretmani nakon dalje dijagnostičke
obrade bili su korektivne vježbe, sportske aktivnosti i pojačana fizička
aktivnost, vježbe disanja, redukcija tjelesne težine, korekcija hoda, praćenje
rasta i razvoja, reguliranje težine školske torbe, kaže Hasanica
Postotak
odstupanja sve veći
INZ od 2017. provodi ovaj skrining i za šest
godina, sa kraćim prekidom zbog COVID-a, ukupno je pregledano 43.195 učenika, a
odstupanja od uobičajenog stanja lokomotornog sistema uočeno je kod njih 6.886,
odnosno svakog sedmog učenika.
Stručnjaci kažu da je "primjetno da se ovaj
postotak od 2020. godine povećava, što bi se moglo povezati sa smanjenom
količinom fizičke aktivnosti tokom i nakon COVID pandemije".
- Osnovne preporuke za očuvanje zdravlja
lokomotornog sistema su da bi školarci bi trebalo da budu fizički aktivni
najmanje jedan sat dnevno. Plivanje, ukoliko je izvodljivo, je izuzetno dobro.
Neophodno je unositi bjelančevine životinjskog porijekla, te namirnice bogate
kalcijumom i vitaminima A, D i C. Također, težina školske torbe ne bi smjela
biti veća od 10-15 posto djetetove težine, dok bi nošenje ruksaka trebalo da
bude na oba ramena, završava Hasanica.
INZ
