Visina plate i dalje presudna pri odabiru posla
Kad je riječ o priželjkivanoj plati, ispitanici iz Bosne i Hercegovine u prosjeku očekuju neto platu u rasponu od 1.500 do 1.900 KM.
Visina
plate i dalje presudna pri odabiru posla
Portal
MojPosao.ba
je i ove godine za vrijeme trajanja Regionalnog
sajma poslova proveo istraživanje čiji
je cilj bio utvrditi stanje na bosansko-hercegovačkom i regionalnom tržištu
rada. Istraživanju su se priključili partnerski portali iz regije MojPosao.net,
Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.
Istraživanje
je provedeno kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 20 pitanja
od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe
ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.
Najvažnija je visina plate
Iako su prethodnih
godina na prvom mjestu faktora kojima se vodimo kod odabira novog posla bili
međuljudski odnosi u regiji, od prošle godine inflacija je očito odradila svoje
te je visina plate ostala najvažniji faktor prilikom odabira posla (68%
ispitanika). Dobri međuljudski odnosi i dalje su nam važni te se nalaze na
drugom mjestu naše liste (65%)
Iako značajno
manje, na trećem mjestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja (34%), a na
četvrtom radno vrijeme (31%). Sigurnost posla najvažnija je za svakog petog
ispitanika (23%).
Visina plate i
dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu stanovnicima svih zemalja regije.
Znanjem i motivacijom do posla
Učesnike
istraživanja smo pitali što je po njihovu mišljenje najvažnije za dobivanje
posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.
Najviše ispitanika
iz Bosne i Hercegovine (36%) smatra da su to znanja i vještine te
njihova motivacija i želja za zaposlenjem (26%). Svaki sedmi ispitanik
(14%) smatra kako je za dobivanje posla važno radno iskustvo. Zanimljivo je da
svega 2% ispitanika, baš kao i prošle godine,
smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 8% da su važni dobri
kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 3% ispitanika, dok 6%
smatra kako je važna stranačka pripadnost.Kad je o regiji riječ, Slovenci u nešto većoj mjeri nego ostali
ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok Makedonci u najvećoj
mjeri presudnu smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem.
Koliku platu želimo?
Kad je riječ o
priželjkivanoj plati, ispitanici iz Bosne i Hercegovine u prosjeku očekuju neto
platu u rasponu od 1.500 do1900 KM.
Svega svaki peti
ispitanik dobio je povišicu ove godine (29%), dok ih je još 10% dobilo
korekciju uvjetovanu inflacijom. Gotovo polovina ispitanika (46%) ove godine
niti je dobilo povišicu niti je očekuje, dok ih 14% povišicu nije dobilo, ali
joj se nadaju do kraja godine.
Povišice odnosno korekcije
u najmanjoj su mjeri dobili zaposlenici u Hrvatskoj, dok su u najvećoj mjeri
dobili ispitanici iz Bosne i Hercegovine.
U posljednjih
godinu i po dana posao je promijenilo 34% ispitanika iz Bosne i Hercegovine što
je 7% manje u odnosu na prošlu godinu,te smo u regiji vodeći sa najmanjom
promjenom posla. Slijede nas i ispitanici iz Srbije (38%) koji su u najmanjoj
mjeri mijenjali posao.
U idućih godinu
dana posao namjerava promijeniti (52%) ispitanika, međutim prema podacima o
stvarnoj promjeni vidimo da više ispitanika to planira učiniti nego ih stvarno
i učini.
Strah od gubitka posla sve je manji
Strah od gubitka
posla je i dalje u padu. Slično je i ove godine, kada svega 18% zaposlenih
ispitanika strahuje da bi mogli izgubiti posao.
Gubitka posla u
najvećoj se mjeri i ove godine boje ispitanici iz Srbije (27%), a najmanje iz
Makedonije (17%) i Slovenije (17%).
S obzirom na
turbulentne godine iza nas, shodno ekonomskoj situaciji, mijenja se i tržište
rada. I dok smo do sada svjedočili snažnom rastu aktivnosti i potražnje za
radom, u narednom periodu taj će se rast vjerojatno usporiti. Malo više od
polovine ispitanika (58%) smatra kako će se neki poslovi tražiti više, a drugi
osjetno manje, dok ih 9% smatra kako će broj otvorenih radnih mjesta u idućem
periodu biti manji. Manji dio ispitanika, njih 23% smatra kako će se rast
tržišta i broja oglasa za posao nastaviti, dok ih (9%) smatra kako u narednom
periodu neće biti većih promjena.
Pandemija je
omogućila rad od kuće, pa smo tako u proteklim godinama bili svjedoci kako je
većina zaposlenihkojima je posao to omogućavao radila od kuće. Sada, kada su se
aktivnosti vratile u normalu i epidemije se gotovo niko ni ne sjeća, imamo
očito sliku trajnog stanja kako će stvari funkcionirati.
Polovina ispitanika
u BiH (51%) radi s radnog mjesta gdje posao ne dozvoljava rad od kuće.
Četvrtina ispitanika (25%) ima hibridni način rada – djelomično s radnog
mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 11% radi isključivo od kuće.
Loša reputacija domaćih privatnih
kompanija
Kada bi birali kompaniju
prema vlasništvu ispitanici iz Bosne i Hercegovine bi najradije odabrali privatnu
kompaniju u stranom vlasništvu (50%), a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju
u domaćem vlasništvu (5%) i državnu kompaniju (17%).
Strano privatno
vlasništvo je pored Bosne i Hercegovine naročito popularno i u Makedoniji, dok
domaće privatne kompanije u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije.
Nezaposleni
Od nezaposlenih
ispitanika iz Bosne i Hercegovine, najviše (30%) ih je nezaposleno 3 mjeseca
ili manje, 15% je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok 14% ljudi posao traži duže
od 5 godina.
Posao
u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine (41%),
a u najmanjoj oni iz Makedonije (26%).
Iako smo svjedoci
da je do zaposlenika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobivaju odgovor
poslodavca na prijavu za posao, iako u manjoj mjeri nego prošle godine. Većina
ispitanika (71%) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na
prijavu za posao. Petina ispitanika (19%) izjavila je kako dobiva odgovore na
od prilike polovinu prijava, a tek 10% ispitanika odgovor dobiva često ili
uvijek.
U kojoj mjeri je
ovo loše za employer brandingkompanije govore i podaci da će
ispitanici izbjegavati ponovo se prijaviti na oglas u kompaniju gdje nisu
dobili povratnu informaciju(55%),kompaniju će negativno komentarisati
prijateljima i porodici (18%) ili će čak izbjegavati koristiti proizvode i
usluge te kompanije (13%). Ipak, trećina ispitanika (31%) izjavila je kako neodgovaranje
na prijavu za posao ne utiče na njihovo mišljenje o toj kompaniji.
Mladi sve manje optimistični oko perioda
pronalaska posla
Od ispitanika koji
se još školuju, njih 30%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri
mjeseca nakon što završe školovanje, dok 10% ispitanika posao već čeka ili već
rade. 10% anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do
šest mjeseci, a 30% predviđa da će posao tražiti duže od pola godine.
Kako bi stekli neko
radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (50%)
ili honorarno raditi (40%), dok je za volontiranje zainteresovano njih svega 30%.
Ohrabruje činjenica
da svega 10% mladih osoba još uvijek nema jasnu sliku čime se žele baviti nakon
završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni
u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti.
O istraživanju
U istraživanju je učestvovaloviše
od 6.600 ispitanika, od čega je 300 ispitanika bilo iz Bosne i Hercegovine.
Među bosanskohercegovačkim ispitanicima je bilo 62% zaposlenih, 35%
nezaposlenih, te4% ispitanika koji se još uvijek školuju.
U BiH 74%
ispitanika su žene, a 26% muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35
godina (39%), 38% od 36 do 45 godina te 14% ispitanika starije je od 45 godina.
8% ispitanika mlađe je od 25 godina. Najviše ispitanika ima završenu srednju
školu (42%) ili višu školu ili fakultet (40%).