srceee.png

Previous Next

Smog je ozbiljan problem u mnogim gradovima i štetan je po ljudsko zdravlje. Ozon u visini tla, sumpor-dioksid, nitrogen-dioksid i ugljen-monoksid su posebno opasni za starije osobe, djecu i osobe s bolestima srca, ali i plućnim bolestima, poput emfizema, bronhitisa i astme. Izloženost smogu može dovesti do upale disajnih puteva, smanjiti radni kapacitet pluća, prouzročiti kratkoću daha, bol pri dubokim udisajima, zviždanje pri disanju i kašalj

Smog je tip aerozagađenja, polutant, skupina tvari unešena u okoliš koja ima neželjene efekte ili negativno utječe na korisnost određenog resursa (u ovom slučaju: zraka). Riječ „smog“ nastala je u engleskom jeziku početkom 20-tog stoljeća i kovanica je sastavljena iz riječi „smoke“ (dim) i „fog“ magla, a s namjerom da opiše aerozagađenje koje je tada postalo veliki problem u Londonu. Ovo vidljivo aerozagađenje sastoji se uglavnom od dušikovih (nitričnih, azotnih) oksida, sumpornih oksida, ozona, ugljenmonoksida, dima ili partikula (najčešće čađi i magnetnih čestica) itd. Smog porijekla ljudske djelatnosti rezultat je sagorijevanja uglja, rada motornih vozila, aerozagađivačke industrije, požara i fotohemijskih reakcija ovih emisija. Atmosfersko zagađenje u nekim gradovima pojačava se temperaturnom inverzijom koja zarobljava zagađenje u kotlinama blizu tla. Ovo stvara atmosferu toksičnu za ljude i može biti uzrokom ozbiljnih bolesti, skraćenja očekivanog trajanja života, a u nekim slučajevima čak i smrti.

Smog je ozbiljan problem u mnogim gradovima i štetan je po ljudsko zdravlje. Ozon u visini tla, sumpor-dioksid, nitrogen-dioksid i ugljen-monoksid su posebno opasni za starije osobe, djecu i osobe s bolestima srca, ali i plućnim bolestima, poput emfizema, bronhitisa i astme. Izloženost smogu može dovesti do upale disajnih puteva, smanjiti radni kapacitet pluća, prouzročiti kratkoću daha, bol pri dubokim udisajima, zviždanje pri disanju i kašalj. Također uzrokuje iritaciju sluznica oka i nosa, isušuje zaštitne membrane u nosu i grlu i ometa sposobnost tijela da se bori protiv infekcija, povećavajući prijemčivost za bolesti.

Kanadsko Medicinsko društvo Ontario objavilo je 2016. god. da je smog odgovoran za oko 9.500 preuranjenih smrti u ovoj provinciji svake godine (u Ontariju ukupno živi oko 13,6 miliona ljudi). Dvadesetogodišnja studija Američkog udruženja za rak našla je da kumulativna izloženost povećava rizik od preuranjene smrti od respiratornih bolesti. Sitne magnetne čestice iz aerozagađenja nađene su zarobljene u ljudskom mozgu i istraživači vjeruju da bi ovo moglo biti uzrokom Alchajmerove (Alzheimer) bolesti. Istraživači Lankaster (Lancaster) univerziteta pronašli su nanopartikule magnetita u mozgu 37 osoba starosti od 3 do 92 godine, koje su stanovnici Mančestera (Manchester) i Meksiko-sitija (Mexico City) – ovaj magnetni mineral je toksičan i proizvodi slobodne radikale koji su povezani s neurodegenerativnim bolestima, uključujući i Alchajmerovu bolest. Studija 806 žena koje su rodile djecu s urođenim defektima između 1997 i 2006. god. i 849 žena koje su rodile zdravu djecu, našla je da je smog povezan s defektima tzv. neuralne cijevi: malformacijama kralježnice, pa čak i anencefalijom – teškim zaostatkom u razvoju mozga, često fatalnim ili (ako novorođenče preživi) sa eventualnom teškom onesposobljenošću djeteta. Prema studiji objavljenoj u jednom od najuglednijih medicinskih časopisa (časopis Lancet), čak i mala izloženost smogu može se povezati sa 18% rizikom od rađanja djece s premalom tjelesnom težinom na rođenju, ova povezanost postoji čak i za razine zagađenja ispod danas općeprihvaćenih sigurnih parametara. Osobe sa srčanim problemima također su u povećanom riziku. Smog pojačava mogućnost začepljavanja srčanih (koronarnih) i moždanih arterija, što u periodima izloženosti gustom smogu povećava broj prijema u bolnice pacijenata sa srčanim i moždanim udarom – utvrdila je studija sprovedena u Italiji u periodu 2004-2007. god. Ovo je posljedica ulaska u krvotok čestica manjih od 2,5 mikrona koje se obično povezuju sa sagorijevanjem goriva u vozilima. Ove čestice lako ulaze u krvotok i iritiraju krvne žile. Kratkoročna izloženost povećava rizik od infarkta, moždanog udara, aritmija i srčanog popuštanja kod rizičnih individua. Rizik smrtnosti je veći pri dugotrajnoj izloženosti, koja potiče razvoj i progresiju ateroskleroze, hipertenzije, srčanog popuštanja i dijabetesa.

Najbolje rješenje ovog problema bilo bi sistemsko: stroge kontramjere za učinke spaljivanja uglja i fosilnih goriva, uključujući i individualna ložišta, destimulativne, pa i kaznene mjere za vozila sa zastarjelim motorima s unutarnjim sagorijevanjem (automobile, kamione, autobuse), a stimulativne mjere za kupovinu novih vozila koja manje zagađuju, stimulativne mjere (subvencije) za kupovinu električnih i hibridnih automobila, kao u većini zemalja Europe, stroge kazne za aerozagađivačku industriju i imperativ instaliranja sredstava/uređaja za prečišćavanje zraka itd. Individualne mjere uključuju izbjegavanje izloženosti smogu, korištenje prečistača zraka za stambene prostore, konzumaciju nutritivnih antioksidanata – mediteranska dijeta, a u ekstremnim slučajevima i korištenje zaštitnih maski za lice, kao što je česta praksa u Japanu.