sat.jpg

Previous Next

Sa 23 glasa ZA i 11 protiv Odbor za promet i turizam Evropskog parlamenta je izglasao da se ukine ljetno i zimsko računanje vremena i to već od 2021. godine. Sve zemlje EU morat će odabrati ljetno ili zimsko računanje i do aprila 2019. godine saopćiti svoju odluku.

Zagovornici ove odluke tvrde da je ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena korisno za uštedu energije, dok protivnici tvrde suprotno. Države članice EU nemaju čvrsto stajalište o nacrtu ovog zakona i imaju podijeljeno mišljenje o vremenskoj zoni u kojoj će biti.



Sat je prvi put definiran u starom Egiptu kao 1/24 dana, prema njihovom brojevnom sustavu (baziranom na brojanju zglobova na prstima obje ruke). Moderna definicija sata je mjerna jedinica za vrijeme jednaka 60 minuta ili 3600 sekunda. Sat je približno jednak 1/24 srednjeg Sunčevog dana na Zemlji.

Dvanaestina vremena od izlaska do zalaska Sunca. Prema ovoj definiciji, ljetni su sati bili duži, a zimski kraći. Dužina sati je, osim o zemljopisnoj širini, ovisila čak i o vremenskim prilikama (koje utječu na atmosferski indeks refrakcije, a time i na vremena izlaska i zalaska Sunca). Ovi se sati zbog toga ponekad nazivaju nejednaki sati.

Stari Rimljani i Grci slijedili su ovu definiciju i podijelili noć u 3 ili 4 smjene. Kasnije je i noć podijeljena u 12 dijelova. Satni mehanizam koji je pokazivao ovo vrijeme morao se svaki dan podešavati (npr. mijenjanjem duljine njihala) ili je morao pokazivati položaj Sunca na ekliptici (vidi Praški astronomski sat).

Sunčev dan je period izmedju dva podneva, dva zalaska Sunca i slično. Kao posljedica ovakvog definiranja sata, sati su se vrlo polako mijenjali tijekom godine, s promjenama trajanja prividnog sunčevog dana kroz godinu. Satni mehanizam je trebalo podešavati nekoliko puta na mjesec.

Kod ovakve definicije sata, satni mehanizam nikada nije trebalo podešavati. No, s otkrićem da se zemljina rotacija postepeno usporava (zbog međudjelovanja Zemlje s Mjesecom), odlučeno je da se i ova definicija napusti.