Cijene pomahnitale, izgubili osjećaj za realnost
“Cijene su nam pomahnitale, izgubili smo osjećaj za realnost”Prije 5hSHARE TWEET SHARE EMAIL KOMENTARI Zadranin Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, ne čudi se niskim cijenama koje nude konkurentske destinacije, no i upozorava da se radi o sasvim različitim turističkim pričama.
Tri godine turizam u Hrvatskoj rastao je dvocifrenim brojkama. Bude li sezona koja je pred vratima nalik lanjskoj, bit će to sjajno, no vijesti s terena govore da rezervacije baš i ne “pljušte” kao lude, piše Slobodna Dalmacija.
Jedan od razloga što nema pomame za ljetovanjem na hrvatskoj obali kao što je bilo 2015. ili 2016. godine, jest i taj da se situacija u Grčkoj i Turskoj stabilizirala, a potonji, subvencioniranjem avionskih letova, mame goste u Antaliju cijenama aranžmana koje su u nas nezamislive. Iskustva članova splitskog golf kluba “1700”, koji su u Beleku proveli sedam dana u hotelu s pet zvjezdica u all inclusive aranžmanu za hiljadu eura, s uključenim aviokartama Zagreb – Instabul – Belek i natrag, slikovito govori o tome koliko su na Jadranu pomahnitali s cijenama.
U cijenu odmora u Antaliji bila su im uključena čak i jela po narudžbi, sva alkoholna pića, vozili su ih svaki dan na golferske terene, zabavljali ih, čistili im opremu… U Hrvatskoj za taj novac gost jedva da pet dana može provesti u prosječnom privatnom smještaju na otoku, jer kad ga “Jadrolinija” opali po džepu, a karta za putnika i auto se broji u sezoni u hiljadama kuna, neće mu ostati ni za kafu, piše Slobodna Dalmacija.
ZARAĐUJU I ZIMI
Zadranin Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, ne čudi se niskim cijenama koje nude konkurentske destinacije, no i upozorava da se radi o sasvim različitim turističkim pričama.
– Mi se s Turcima jednostavno ne možemo uspoređivati. To je potpuno drugi kontekst – tvrdi Fain, no, bez obzira na to, ostaje da su nam oni i dalje velika konkurencija u pridobivanju gostiju iz Evrope. Otkada je Turska odlučila subvencionirati letove, touroperatore i kruzing kompanije, broj rezervacija im je veći za trećinu. Oni turistima praktički plaćaju put da bi posjetili Tursku i ondje potrošili novac, potvrdili da se radi o sigurnoj zemlji u kojoj terorizam više nije prijetnja. Turska se tako posljednje dvije godine pretvorila u pravog turističkog “tigra” koji samo što ne “poždere” mediteransku konkurenciju. Aranžmani o kojima ovdje pišemo kreću se već od 500 eura u hotelu s pet zvjezdica i all inclusive uslugom, s povratnim letom iz Njemačke ili Velike Britanije, čija su im tržišta najzanimljivija i finansijski najpotentnija. Zato u Turskoj sezona traje cijelu godinu, a ne kao u Hrvatskoj, gdje zimi hoteli i privatni smještaj zjape prazni.
– Ne možemo se mi s njima uspoređivati zato jer smo u Evropskoj uniji, a oni nisu, a to se odmah odražava na poticaje kojima turska država subvencionira takve aranžmane. Možemo li im ikako konkurirati? Nema šanse, znate i sami da se samo cijena noćenja u našim hotelima s pet zvjezdica kreće između tristo i četiristo eura – kaže Fain, koji se slaže da su u Hrvatskoj izgubili osjećaj za realnost kad je u pitanju omjer onoga što nude s onog koliko to na koncu i naplate.
DIGNIMO KVALITETU
– Dugo upozoravam sve koji rade i žive od turizma da ne smijemo pretjerivati s cijenama jer će nam to pretjerivanje doći na naplatu prije ili kasnije. Mi se, očito, s konkurencijom iz Turske ne možemo natjecati niskim cijenama, i mi takve aranžmane iz niza razloga ne možemo ponuditi, ali ko nam brani raditi na podizanju kvalitete? – pita Fain.
A baš je kvaliteta i u pitanju. Hrvatska je i dalje dosadna destinacija koja nudi samo “sunce i more”, a davno je prošlo vrijeme kad je gostima bilo dovoljno “pržiti se” na plaži. Za razliku od Turaka koji privlače igrače golfa iz cijeloga svijeta, a riječ je o bogatijoj klijenteli, navode da se u Hrvatskoj time, s obzirom da je u funkciji tek šest golf terena, ne mogu pohvaliti.
– Najvažnije vam je da gost dobije vrijednost za utrošeni novac, “money for value”. Trebamo imati ponudu za sve vrste gostiju, i za one koji mogu platiti više i za one plićeg džepa, ali za ono što plate moraju dobiti najbolju uslugu – zaključuje Fain.
radiotesanj.ba
