Poskupjelo povrće širom BiH, očekuje se još veći rast cijena tokom ljeta
Namirnice u prodavnicama na području BiH znatno su poskupjele, kao i povrće na domaćim pijacama. Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH kažu da će ovo biti teška godina te da će cijene povrća još rasti zbog poskupljenja procesa proizvodnje.
Primjera radi, cijena kilograma paprika u Kantonu Sarajevo nedavno je dosegla devet KM. Više su i cijene luka, krompira, kupusa itd.
Kako nam je rekao Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, sjemena su drastično poskupjela, a uz visoke cijene goriva, zaštite i drugih sredstava koja se koriste u proizvodnji, dodatno poskupljenje je neminovno.
"Lani je sjemenski luk bio 2-2,5 KM, a ove godine je 5 KM, što je poskupljenje od 100 posto. Vreća sjemenskog krompira je sada 50 KM, što je duplo skuplje u odnosu na prošlu godinu. Za građane su ove cijene previsoke, ali poljoprivrednici nemaju druge, jer žive od toga. Ova poskupljenja su bukvalno kako bi bili na pozitivnoj nuli nakon enormnih ulaganja iz svojih džepova", kazao je Bićo.
Istakao je kako su vlasti u RS-u od januara do aprila ove godine isplatili 20 miliona KM poticaja za poljoprivredu, a da u FBiH nisu napravili ni program za dodjelu poticaja.
"Ljudi rizikuju i rade sve od svojih para. Ova godina će biti izuzetno teška", dodao je.
Razlog je i taj što je manje povrća u BiH, ali i u Evropi. Usjevi su bili uništeni zbog velikih kiša, u Evropi zbog suša, pa su zato cijene općenito visoke.
Predsjednik Udruženja Futura iz Mostara Marin Bago kazao je kako već desetak godina ponavljaju istu priču o "puzajućem" rastu cijena koje su sada mnogo više nego što prosječne plate mogu podnijeti. Ističe da je prosječna potrošačka korpa prešla iznos od 2.000 KM, što znači da dvije prosječne plate ne mogu biti dostatne za prosječne potrebe jedne porodice.
"Već odavno ne postoji normalna računica osim odricanja. Jasno je da ne postoji nikakva privredna strategija i da su stvari prepuštene stihiji, uostalom, kao i sam rast cijena. Tačno je kako živimo u modelu tržišne ekonomije gdje je na djelu slobodno formiranje cijena, međutim, taj model ima i svoje mehanizme koji reguliraju tržište, čine stvari normalnima. Nažalost, kao društvo nismo do toga dobacili, još uvijek nismo razumjeli kako taj model funkcionira u praksi. Posebno se mora istaknuti politička i finansijska nepismenost stanovništva. Mali broj ljudi je u stanju povezati aktuelnu politiku sa cijenama i kvalitetom usluge, sa cijenom hljeba, izgradnje autoputeva i cesta, obrazovanja, zdravstva itd.", kazao je Bago.
Kako su nam rekli prodavači na pijacama i u prodavnicama, dosta ljudi već sada kupuje voće i povrće na komad te se strahuje da će u narednom periodu biti još ljudi koji će biti više gladni nego siti i ući u kategoriju siromašnih.
radiotesanj.ba/klix.ba
