Svetlana Cenić poslala jasnu poruku: Tešanj, Gračanica i Gradačac su daleko ispred svih. Kamo puste sreće da smo svi takvi…
Prema svim parametrima, ne postoji optimizam za prosperitet Bosne i Hercegovine, tvrdi ekonomistica Svetlana Cenić u emisiji “Puls” BN TV-a U BiH korupcija postavlja zakone i upravlja sistemom, tvrdi ekonomistica Svetlana Cenić.
Ona navodi da se socijalni mir u BiH dugo kupuje kreditima i ističe da se stanje odavno može okarakterisati kao kolaps.
„Pakao ima nekoliko slojeva ili spratova. Pitanje je na kome smo nivou ili spratu“.
Najstrašnije je, kaže Cenićka, to što nam vlasti poručuju da je postalo normalno čak i ubiti. Dokaz za to su nerješeni najveći zločini.
„Juče Dženan, danas David, sutra će biti neko drugi. Sistematski se građanim razvlači pamet, uz to konstantna presija…
Kome to odgovara najviše? Pa vlastima. Korupcija u kojoj se valjamo i gušimo, proizvodi iste takve ljude. Takvi ljudi sjede u pravosuđu i pišu zakone i dovode sebi slične. Čemu u svemu tome treba da se nadamo? Nekom boljitku? Svašta!“
Istovremeno, vlasti se hvale uspjehom. Cenićka tvrdi da je to bez pokrića. Napominje da je BiH prezadužena, dok su evropske integracije mrtvo slovo na papiru. Ispred BiH je 14 oblasti koje mora da dovede u red kako bi se uopšte razmišljalo o kandidatskom statusu, a najnovije pozitivno mišljenje Evrope o BiH ne znači ništa, jasna je Svetlana Cenić.
“Prije ću ja da postanem manekenka nego što će tih 14 oblasti da se uredi dosadašnjim tempom i sa ovim vlastima. Mišljenje pozitivno koje je izvedeno iz vjerovatno parnog broja minusa. To ništa ne znači”, kaže Cenićka.
Ona ocjenjuje da pozitivno mišljenje u BiH zaslužuje poslovni sektor.
“Milim na privatnike koji opstaju uprkos svemu ovome i prave neka čuda. Uvijek dajem primjer Tešnja, Gračanice i Gradačca… Kamo puste sreće da su u čitavoj BiH uvezani i da oni diktiraju tempo, a ne ovi koji ne znaju ni upaljač uspješno da prodaju.”
Cenićka navodi da su upravo takvi, nestručni, naumili i povećanje PDV-a, što će dodatno otežati poslovanje uspješnih privatnih preduzeća i smanjiti kupovnu moć građana.
