piralen-b.jpg

Previous Next

Priča o otrovnom piralenu koja je aktuelna u Banjaluci posljednjih mjesec dana zapravo je već odavno potvrđena priča. Prisustvo piralena prije punih 15 godina otkriveno je, ne samo u Banjaluci, već i u drugim mjestima, kako BiH, tako i regiona.

U istraživanju rađenom u periodu od od 2002. do 2004. godine, između ostalog, stoji da su najveće količine piralena (PCB-a) u zemljištu, u našoj zemlji, pronađene na lokacijama u okolini Tuzle (96 178 000 ng/g) i Tešnja 178 954 000 ng/g, dok je kao treća lokacija po zagađenosti zemljišta označena Banjaluka, sa pozamašnim količinama piralena od 400 000 ng/g. Napomenimo i da je Banjaluka u istraživanju uzeta kao pilot projekat, zbog sumnje na prisustvo većih količina piralena.
Glavni cilj istraživanja rađenog u sklopu projekta "Procjena odabranih perzistentnih organskih zagađivača u atmosferi i vodenim ekosistemima od otpadnih materijala nastalih usljed rata u bivšoj Jugoslaviji" (Assessment of the selected POPs (PCBs, PCDDs/Fs, OCPs) in the atmosphere and water ecosystems from the waste materials generated by warfare in former Yugoslavia) finansiranog od strane Evropske komisije (European Commission – Fifth Framework Programme), bio je da se identifikuju kritične tačake (hot spots), da se urade laboratorijske i terenske studije biotransformacije piralena (PCB-a), te da se daju sugestije za remedijaciju zagađenih zemljišta.


Istraživanje je potvrdilo i početnu premisu - da je tokom prošlog rata, spaljivanjem ili oštećenjem industrijskih i vojnih ciljeva u zemljama bivše Republike Jugoslavije, došlo do oslobađanja velikih količina različitih perzistentnih organskih zagađivača (POPs). Postoje dokazi da su značajne količine polihlorovanih bifenila (PCB), raznih usporivača plamena i eksplozivi, pored ostalih supstanci, ispuštene u okolinu.


Posebna pažnja posvećena je prikupljanju podataka o mogućim izlijevanjima PCB-a u životnu sredinu u zemljama bivše Jugoslavije, posebno u ranjivim krškim područjima u BiH, gdje su oštećeni ili uništeni vojni komunikacijski releji i sva ostala mjesta gdje su električni transformatori i stanice i kondenzatorske baterije oštećene ili uništene.

Oko 500 transformatorskih stanica i kondenzatora u Bosni i Hercegovini, uglavnom unutar Federacije, oštećeno je ili uništeno tokom rata, 1992–1995.


Istraživanja su pokazala da su visoke koncentracije piralena (PCB-a) pronađene na sljedećim lokacijama:


1. Zadar - 1991. uništena kondenzatorska baterija, sadržaj baterije se izlio u okolinu i zagadio zemljište i sediment morske obale kod naselja Jazina
2. Rijeka Dubrovačka - u toku rata teško oštećena transformatorska stanica u Komolcu, analize pokazale niske koncentracije PCB, ali prema tvrdnjama stanovništa da se metalni otpad iz stanice uzimao i nosio u Sustjepan i daljim analizama sedimenta, utvrđene su visoke koncentracije PCB
3. Zapadna Slavonija - uz utvrđene izrazito visoke koncentracije PCB u uzorcima zemljišta, od 442 000 to 1 784 000 ng/g predloženo je da se na ovo područje posebno obrati pažnja i izvrše detaljnija istraživanja
4. Tuzla i Tešanj– izrazito visoke koncentracije PCB su utvrđene u uzorcima zemljišta sa ova dva područja usljed oštećenih transformatrorskih stanica. Tuzla 96 178 000 ng/g i Tešanj 178 954 000 ng/g a s obzirom na karaketr zemljišta aluvijalnog tipa, u izvještaju se govori o mogućnosti zagađenja rijeke Usore. Takođe postoji veliki broj bunara u okolini Tešnja koji mogu biti ugroženi
5. Banja Luka – Istraživanja su provedena samo na uzorcima zemljišta u vidu pilot projekta zbog sumnje da se radi o žarišnoj lokaciji. Izrazito visoki nivoi PCB-a uzoraka zemljišta na nekoliko lokacija (ne navodi se kojih) u Banja Luci su iznosili do 400 000 ng/g
6. Željava (Bihać) – u bivšem vojnom tunelu su u uzorcima zemljišta pronađene količine od 164 000 i 106 000 ng/g što ukazuje na to da se ulje sa PCB izlilo unutar tunela odnosno da do zagađenja nije došlo iz vana. Postoji mogućnost da zagađenje dođe podzemnim vodama karstnog područja do izvora oko Bihaća i do rijeke Une stoga je predloženo da se posebna pažnja posveti i ovom području i urade se detaljnija istraživanja.
7. Kragujevac – na lokaciji fabrike auta Zastava uz kontaminaciju PCB-a zemljišta utvrđeno je i najveće aerozagađenje ovim polutantnom od svih ispitivanih lokacija.
Na nekoliko lokacija u Bosni i Hercegovini, određeni su izuzetno visoki nivoi 7 ključnih PCB-a u sedimentima rijeka: Miljacka 929 ng/g i rijeka Zujevina 2691 ng/g na području Sarajeva; ribnjak Klokot 2 kod Bihaća 361 ng/g; u rijekama Tuzle: Gostilja (Han Nevrenča) 377 ng/g i Spreča (Puračić) 483 ng/g. Analiza 6 jedinki riba iz ribnjaka Klokot 2 nije pokazala povećan sadržaj PCB u mišićnom tkivu.
Pored ovih mjernih profila, istraživanja su vršena i na drugim lokacijama što se može detaljno pogledati u Aneksu 2 (Work Packages, 2nd Annual report).
Na kraju, ne možemo, a da ne postavimo pitanje kako je moguće da je ovo istraživanje potpuno izignorisano od strane struke i institucija? Kako je moguće da ni jedna aktivnost (koliko je nama poznato) nije poduzeta kako bi se zaštitila priroda, a preko nje i sam čovjek, jer je riječ o otrovu koje je izuzetno štetan za ljudsko zdravlje i postojan godinama?
I na kraju, da li je konačno došlo vrijeme da nadležne institucije preduzmu adekvatne korake i pitanje piralena jednom za svagda riješe?
radiotesanj.ba